https://www.facebook.com/share/r/1BhYqFzifA/

https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/zagreb-zakup-banjavciceva-ured-za-obrazovanje-gotovo-milijun-godisnje-15701225

Samo nekoliko dana nakon što je Revizija upozorila na loše upravljanje gradskim prostorima, Zagreb otvara novi veliki zakup u Banjavčićevoj

Gotovo milijun eura godišnje Grad Zagreb izdvojit će za novi zakup zgrade u Banjavčićevoj 1A, u koju planira objediniti Gradski ured za obrazovanje, sport i mlade. Riječ je o poslu čiji osnovni mjesečni trošak prelazi 75 tisuća eura bez PDV-a, dok ukupni godišnji iznos doseže oko 909 tisuća eura. Paralelno s tim Grad zadržava i prvotni zakup na Trgu Marka Marulića 18.

Glavni i financijski daleko najteži dio cijele operacije odnosi se na Banjavčićevu, gdje Grad ugovor o zakupu sklapa s tvrtkom IB Prostor d.o.o. Ondje uzima u zakup 3.695,49 četvornih metara poslovnog prostora, raspoređenih od suterena do četvrtog kata, uz još 13 vanjskih parkirnih mjesta. Sama zakupnina ugovorena je na 60.458,22 eura mjesečno, za parkirališta još 975 eura, a procijenjeni troškovi održavanja i poslovanja dodatnih 14.227,64 eura, uz još 71,50 eura za parkirna mjesta.

Kad se sve zbroji, dolazi se do 75.732,36 eura mjesečno bez PDV-a, odnosno do približno 908.788 eura godišnje. Ugovor traje pet godina, od 1. kolovoza 2026. do 31. srpnja 2031.

Taj novi veliki zakup dolazi samo nekoliko dana nakon izvješća Državne revizije, koja je ocijenila da Zagreb poslovnim prostorima u svom vlasništvu upravlja djelomično učinkovito. Revizija navodi kako je Grad krajem 2024. raspolagao s 3.535 poslovnih prostora, da su se 264 koristila bez ugovora, a da je od 464 prostora izvan uporabe njih 408 bilo prazno. U tom kontekstu zakup u Banjavčićevoj Grad prikazuje kao organizacijsko rješenje, iako istodobno ostaje otvoreno pitanje koliko učinkovito upravlja prostorima koje već ima.

Zašto Grad seli ured u Banjavčićevu

Grad taj posao obrazlaže time da Ured za obrazovanje, sport i mlade danas radi na tri lokacije: na Marulićevu trgu, u Vlaškoj i na Novoj cesti, što, prema gradskom tumačenju, otežava svakodnevno funkcioniranje, održavanje međusektorskih sastanaka i vođenje zajedničkih projekata.

Posebno se naglašava da su zbog dislociranosti kompliciraniji poslovi koji traže stalnu koordinaciju između obrazovanja, sporta i mladih, ali i svakodnevni rad s velikim brojem korisnika: gradskim i privatnim vrtićima, školama, sportskim klubovima, savezima i građanima.

Iz toga Grad izvodi zaključak kako mu treba jedinstven prostor što bliže centru.

U obrazloženju se pritom pokušava pokazati i kako ponuđena cijena nije iznad tržišne. Navodi se da analiza deset alternativnih prostora slične veličine pokazuje prosječnu cijenu od 17,2 eura po četvornom metru bez PDV-a, dok bi Grad za Banjavčićevu plaćao 16,36 eura po četvornom metru, dakle oko pet posto manje. To je jedna od ključnih obrana ovog posla: argument nije da je riječ o jeftinom zakupu, nego da je, po tvrdnji Grada, ipak nešto povoljniji od usporedivih opcija.

Najamnina je samo početak troška

No stvarni trošak za Grad ne staje na čistoj najamnini. U ugovoru stoji kako Grad, osim zakupa, preuzima i troškove održavanja i poslovanja objekta. U toj stavci sadržani su servisiranje i popravci tehničkih sustava, održavanje protupožarne zaštite, instalacija, fasade, zajedničkih dijelova, osiguranje objekta, čišćenje, uređenje okoliša, odvoz otpada, kao i troškovi upravljanja zgradom i facility managementa.

Upravo je taj facility management u ugovoru posebno izdvojen i procijenjen na 2,53 eura po četvornom metru mjesečno, ali nije iskazan kao zaseban račun, nego je uključen u ukupnu stavku održavanja.

Tu nije kraj. Grad zasebno preuzima i druge obveze koje se vežu uz korištenje prostora, među njima vodu po individualnom brojilu, komunalnu i vodnu naknadu, odvoz vlastitog otpada, čišćenje prostora, telekomunikacijske usluge te, po potrebi, trošak zaštitarske službe, portira ili recepcije.

Drugim riječima, iznos od oko 909 tisuća eura godišnje treba promatrati kao osnovni trošak zakupa i održavanja, a ne kao konačan račun koji iscrpljuje sve što će Grad plaćati.

Ugovorom otvorena mogućnost za rast troškova

Ugovor je pritom složen tako da dodatno štiti vlasnika nekretnine, IB Prostor. Grad pri potpisu mora položiti polog u visini triju mjesečnih zakupnina i triju mjesečnih akontacija troškova održavanja i poslovanja, ukupno 227.197,08 eura. Sam taj podatak dovoljno govori kako nije riječ o običnom kratkoročnom najmu, nego o ozbiljnoj višegodišnjoj obvezi s unaprijed ugrađenim osiguranjem za zakupodavca.

Osim toga, cijena nije zacementirana do kraja ugovora. Ugovor predviđa da se zakupnina od 1. siječnja 2027. usklađuje s harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena za Hrvatsku, i to kada godišnji rast bude veći od jedan posto. To znači kako je već sada otvoren prostor za rast troška u sljedećim godinama, pa iznos koji danas izgleda kao početna cijena ne mora ostati isti do kraja petogodišnjeg razdoblja.

Važan detalj cijele priče jest to kako Grad istodobno ne zatvara staru lokaciju, nego je zadržava. Druga odluka iz iste točke dnevnog reda odnosi se na Trg Marka Marulića 18, gdje danas rade Gradski ured za katastar i geodetske poslove te dio Ureda za obrazovanje, sport i mlade.

Grad ondje s Exportdrvom sklapa novi dvogodišnji ugovor, od 1. lipnja 2026., za ukupno 1.860,98 četvornih metara. Mjesečna zakupnina iznosi 26.984,21 eura, a akontacija troškova održavanja 5.582,94 eura, što ukupno daje 32.567,15 eura mjesečno bez PDV-a, odnosno 390 tisuća godišnje. Na to još dolaze troškovi individualne potrošnje, poput struje, plina, vode, komunalne naknade, interneta i čišćenja.

Tko stoji iza IB Prostora

Vlasnici IB Prostora, tvrtke s kojom je Grad Zagreb sklopio ugovor za zakup zgrade u Banjavčićevoj, su Slobodan Jeričević i Mirko Orešković. Riječ je o iskusnom dvojcu iz građevinsko-inženjerskog sektora, povezanom i s Investinženjeringom, tvrtkom iz sastava GI Grupe, koja se bavi stručnim nadzorom, projektnim menadžmentom i inženjerskim konzaltingom.

Među referencama GI Grupe i povezanih tvrtki navode se neki od najvećih infrastrukturnih i građevinskih zahvata u Hrvatskoj, među njima LNG terminal na Krku, Pelješki most, dionica autoceste Zagreb–Split između Jezerana i Ličkog Lešća te priključna prometnica Zračne luke Franjo Tuđman.

U Zagrebu se među njihovim projektima spominju i adaptacija Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski za održavanje Eurosonga 1990., Importanne Centar, Point Centar te stambene zgrade na Vrbanima III, pa se može reći kako su sudjelovali i u oblikovanju tog dijela grada.

https://www.facebook.com/share/v/1CL6A1Nt18/

https://www.facebook.com/share/v/14YPTYkp9BH/

Nije loše ispalo, ali odmah se skuži da je AI jer ovo definitivno izgleda prečisto za Zagreb.